Raste broj problematičnih kredita

Bez autora
Sep 25 2011

Ukupni (bruto) krediti bankarskog sektora sa kašnjenjem u otplati dužim od 90 dana na kraju drugog tromesečja 2011. iznosili su 311 milijardi dinara i činili 18,6 odsto ukupno odobrenih (bruto) kredita. Apsolutno i relativno povećanje problematičnih kredita je nastavljeno tokom drugog tromesečja, za 28,2 milijarde dinara, odnosno 10 odsto, rezultirajući i značajnim povećanjem nivoa pokazatelja problematičnih kredita za 1,5 procentnih poena u poređenju sa krajem prethodnog tromesečja. Struktura kategorija plasmana koji čine ukupne problematične kredite je u izvesnoj meri promenjena u odnosu na prethodno tromesečje. Problematični plasmani privredi - javni i privatni sektor, sa nivoom od 210 milijardi dinara, sada čine 67 odsto ukupnih problematičnih plasmana. Tokom drugog tromesečja problematični plasmani privredi predstavljaju jedan od ključnih faktora povećanja ukupnog nivoa problematičnih kredita imajući u vidu da čine 49 odsto ukupnog povećanja.

Raste broj problematičnih kreditaUkupni (bruto) krediti bankarskog sektora sa kašnjenjem u otplati dužim od 90 dana na kraju drugog tromesečja 2011. iznosili su 311 milijardi dinara i činili 18,6 odsto ukupno odobrenih (bruto) kredita, objavila je Narodna banka Srbije.

Apsolutno i relativno povećanje problematičnih kredita je nastavljeno tokom drugog tromesečja, za 28,2 milijarde dinara, odnosno 10 odsto, rezultirajući i značajnim povećanjem nivoa pokazatelja problematičnih kredita za 1,5 procentnih poena u poređenju sa krajem prethodnog tromesečja.

Struktura kategorija plasmana koji čine ukupne problematične kredite je u izvesnoj meri promenjena u odnosu na prethodno tromesečje. Problematični plasmani privredi - javni i privatni sektor, sa nivoom od 210 milijardi dinara, sada čine 67 odsto ukupnih problematičnih plasmana.

Tokom drugog tromesečja problematični plasmani privredi predstavljaju jedan od ključnih faktora povećanja ukupnog nivoa problematičnih kredita imajući u vidu da čine 49 odsto ukupnog povećanja.

Ukupni problematični krediti privrede, isključujući javna preduzeća, na kraju drugog tromesečja iznose 209 milijardi dinara. Njihovo učešće u ukupno odobrenim kreditima toj kategoriji iznosi 23,7 odsto, što predstavlja povećanje na nivou od 1,7 procentnih poena u odnosu na kraj prošlog tromesečja.

Sektori sa najvećim učešćem problematičnih kredita su poljoprivreda - 32odsto, poslovanje nekretninama - 30,8 odsto, građevinarstvo - 26,3 odsto, prerađivačka industrija - 24,3 odsto, trgovina - 21,4 odsto i saobraćaj, hoteli/restorani,komunikacije - 16,3 odsto. Iako je sektor poljoprivrede i dalje sa najvećim učešćem problematičnih plasmana, primetno je značajnije pogoršanje segmenta poslova sa nekretninama i građevinarstva kod kojih se pokazatelj učešća najlošijih plasmana povećao za 6,8, odnosno šest procentnih poena.

Ukupan iznos problematičnih kredita fizičkih lica na kraju drugog tromesečja 2011. godine iznosi 51,8 milijardi dinara. U odnosu na prethodno tromesečje problematični plasmani fizičkim licima su povećani za 2,1 milijardi ili 4,3 odsto.

Učešće problematičnih plasmana fizičkim licima u ukupno odobrenim (bruto) plasmanima fizičkim licima iznosi na kraju drugog tromesečja ove godine je 9,2 odsto.

Povećanje učešća plasmana sa kašnjenjem većim od 90 dana je registrovano kod stambene izgradnje i kod potrošačkih kredita. Za kategoriju plasmana odobrenih pozajmica po tekućim računima (minusni saldo), kao i kategorije kreditnih kartica i gotovinskih kredita učešće je smanjeno.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik